Općina Tinjan
Gradić nekad opkoljen bedemima i kulama, danas je mjesto sa vrlo izraženim šarmom, gdje se tradicija i povijest ponosno iskazuju. Smješten je iznad vječno zelene Drage, u čijoj ljepoti možemo uživati sa tinjanskog vidikovca ispod starih ladonja sjedeći na kamenim stolicama, onako kako su to stoljećima činili naši preci.
Općina Tinjan se prostire na površini 53,94 km², a prema popisu stanovništva iz 2011. broji 1.684 stanovnika.
U rimsko doba Tinjan je nosio ime Attinianum i čuvao je granice porečkog agera te nadzirao prometnicu prema Tarsatici. Svoj puni sjaj doseže u srednjem vijeku. Od 1374. pa sve do dolaska Napoleona, tinjanska utvrda je tadašnjim vlasnicima, carskoj obitelji Habsburg, čuvala granicu Pazinske grofovije prema posjedima Venecije. Od 1578.godine, Tinjan više nije obična utvrda već se naziva gradom. Srednjovjekovna lokalna vlast, sa županom na čelu, odlučivala je o svim važnim pitanjima. Izbor župana vršen je na vrlo poseban način: za županskim stolom, kamenim stolom koji još uvijek postoji u hladu ladonje, posjeli bi se „kandidati“. U malu rupu u sredini stola stavili bi buhu, svoje duge brade bi također stavili na stol i čekali u čiju će bradu uskočiti buha. Onaj čija je brada prva „počašćena“ buhinim skokom, postao bi župan.
Stara jezgra grada ostala je ista još od srednjeg vijeka. Najstarija kuća, danas obnovljena, datira iz 1442.godine, a simboli na kućama kao što su kosir i rankun, ponosno ističu nekadašnja zanimanja njihovih vlasnika. Priče o Atilinoj glavi na dvorišnom ulazu kuće iz 16. stoljeća, županovom stolu, te one o otimanju tinjanskih žena i prisilnim ženidbama za otimače još uvijek se prenose današnjim naraštajima Stari zanati, običaji i igre brižno se njeguju, pružajući uvid u neka davna, minula vremena. Smotra kovača svake godine okuplja najbolje istarske kovače i prikazuje stoljećima usavršavane vještine i alate
Proglašen Općinom istarskog pršuta, Tinjan svake godine u listopadu organizira ISAP – Internacionalni sajam pršuta. Ta vrhunska gastronomska delicija, na svjetskom glasu, zaštićene je recepture.
U cilju očuvanja graditeljske baštine Općina Tinjan pokrenula je akciju zaštite istarskog suhozida. Projekt „Europski suhozid“ zamišljen je na način da se obnavlja već postojeći suhozid na dionici Kringa-Tinjan u duljini od 4 km. Svakom ugrađenom kamenu dodjeljuje se broj, a njegov „graditelj“ dobiva certifikat kojim se potvrđuje da je upravo on graditelj suhozida. U svrhu bavljenja sportom uz suhozid je uređena i biciklističko-pješačka staza.