Grad Pazin
Ponositi grad Pazin nastao je u nekim davnim burnim vremenima. Sagrađen na strmim liticama iznad duboke moćne jame oduvijek je predmet mnogobrojnih priča, legendi. Od bogatih kneževa, mletačkih zapovjednika, moćnih careva do velikih literarnih imena kao što su Dante Alighieri i Jules Verne, oduvijek je bio inspirativno mjesto vrijedno posjeta. Ponosi se najočuvanijim kaštelom u Istri, masivnim zdanjem iz kojeg se nekad upravljalo austrijskim dijelom Istre, a danas služi kao muzej. Ispod njega ponire rijeka Pazinčica a svoje tajne i dalje čuva poznata Pazinska jama koja sa svojim impresivnim jezerima i danas predstavlja izazov speleolozima dok cijeli kraj obiluje predivnim prirodnim remek djelima slapova, potoka i razvedenih reljefa.
Grad Pazin prostire se na površini od 136,54 km², prema popisu stanovništva iz 2011. broji 8.638 stanovika. Sastoji se od 18 naselja: Beram, Bertoši, Brajkovići, Butoniga, Grdoselo, Heki, Ježenj, Kašćerga, Kršikla, Lindar, Lovrin, Pazin, Trviž, Vela Traba, Zabrežani, Zamask, Zamaski Dol i Zarečje. Njegovim stanovnicima i posjetiteljima Pazin pruža prelijepu prirodu, obilje povijesnih i kulturnih znamenitosti, izuzetnu enogastronomsku ponudu tradicionalnih jela, vrsna vina i domaće rakije. Pazin i njegova okolica pružaju mogućnosti za raznolik aktivan odmor. Zbog osobitosti prirodnih bogatstva oni skloniji sportskim aktivnostima i avanturizmu pronaći će pravo vrelo interesantnih aktivnosti: neponovljive uvjete terena za brdski i rekreacijski biciklizam, veliki broj pješačkih i planinarskih staza, speleoavanturu u Pazinskoj jami, zip-line iznad ponora Pazinske jame i slatkovodno ribarstvo.
Pazin se prvi put službeno spominje 983. godine kao tzv. Pazinska utvrda (Castrum Pisinum). Iza zidina kaštela razvijao se gradić koji se kasnije proširio u naselje Pazin. Pazin je tijekom nadolazećih stoljeća prošao burnu povijest. U 12. stoljeću Pazin postaje središte Pazinske grofovije zvane Grafschaft Mitterburg, Contea di Pisino ili Pazinska grofovija da bi napokon 1374. godine vlast nad njom preuzela austrijska kuća Habsburg. U 15. stoljeću grad se počinje razvijati i izvan zidina kaštela. Mletačka vojska je nekoliko puta napadala Pazin, ali ga je samo jednom uspjela zauzeti i to 1508. godine kada je cijela Grofovija pokorena u nepunih pet dana.
Habsburgovci su uspjeli povratiti izgubljena područja već u proljeće slijedeće godine da bi 1510. godine nakon ponovnog napada Mlečana uspješno obranili grad. Ratnim sukobima pridružila se i epidemija kuge, a u velikom požaru 1584. godine u Pazinu je izgorjelo čak 180 kuća. Godine 1615. je buknuo još jedan austrijsko-mletački rat zbog čega je 1616. godine u žestokim napadima stradao Stari Pazin. Ovaj se rat u Istri vodio sve do 1619. godine.
Godine 1797. Mletačka Republika dolazi pod Napoleonovu vlast čija vojska ubrzo preuzima i Istru. Francuzi se u Istri zadržavaju do 1813. godine. Ukidanjem francuske uprave Istrom je zagospodarila Austrija, a 1825.godine Istra postaje jedinstvena administrativna jedinica zvana Istarski okrug sa sjedištem u Pazinu. U drugoj polovini 19. stoljeća Pazin postaje jedno od središta hrvatskog kulturnog preporoda, te se osnivaju Čitaonica, Hrvatska gimnazija i Narodni dom. Sve te institucije ukinute su kada je nakon završetka Prvog svjetskog rata Pazin okupirala, a potom i anektirala Italija. Nakon njene kapitulacije 1943. godine Pazin su zauzeli partizani i u rujnu iste godine pripojili ga matičnoj zemlji Hrvatskoj. Godine 1991., nakon proglašenja neovisnosti Republike Hrvatske, Pazin postaje administrativno sjedište Istarske Županije.
U Pazinu djeluje Sportsko- rekreacijsko društvo Pazinčica koje se bavi sportsko- rekreacijskim ribolovom. Društvo je osnovano 1972. te broji 70-ak članova koji love na Pazinčici, Mirni i njihovim pritocima te barama Cerovlja.
Potoci blizu Pazina poznata su staništa zaštićene vrste raka. Raka se ne smije izlovljavati. Nažalost on strada u godišnjim sušama. Pošto naš potok jako često ljeti presuši u donjem dijelu, a tu je najveća koncentracija raka. S obziroma da su donji dijelovi potoka jako skloni sušenju u ljetom periodu, a rak je najzastupeljniji na tom području rak umire zbog nedostatka vode.