Općina Vrsar
Vrsar je smješten gotovo na samom ušću Limskog zaljeva, na 54 m visokom brežuljku. Prvobitno naselje bilo je samo na vrhu brežuljka da bi se kasnije razvijalo i po njegovim obroncima. Novi, turistički Vrsar, razvija se uz more, a okružuju ga brojni romantični otočići i hridi.
Općina Vrsar prema Popisu stanovništva iz 2011. broji 2.162 stanovnika, a prostire se na površini od 24 km2
Vrsar kontinuirano „živi“ još od prethistorijskih vremena, no prava povijest Vrsara započinje u doba rimske vlasti u Istri. Na području Vrsara, neki su bogati rimski aristokrati imali svoje posjede – ville rusticae. Vrsar je u rimsko doba bio više od običnog sela; predstavljao je važno trgovište za proizvode ratarstva i stočarstva. U 4. stoljeću postaje važno starokršćansko središte. Hrvati su po dolasku zauzeli i razorili Vrsar te rastjerali staro romansko stanovništvo. Ne zna se točno kada je Vrsar potpao pod vlast Porečke biskupije, no u njenoj se vlasti nalazio neprekidno negdje od 983. do 1778. godine unatoč činjenici da su ga i Mlečani i akvilejski patrijarsi pokušavali oteti porečkim biskupima. Od 10. do 18. stoljeća, Vrsar je bio administrativno središte grofovije porečkih biskupa. Iako je Venecija u 13. stoljeću zauzela zapadnu obalu Istre, Vrsar je i dalje ostao u vlasti biskupa. Pod njihovom vlašću Vrsar živi životom seoske komune koja je imala i svoj statut. Upravu nad Vrsarom porečki su biskupi povjeravali svom gubernatoru (upravitelju), a posjede davali raznim vazalima. Biskupski posjedi u Vrsaru i okolici predstavljali su najvažniji izvor prihoda (1778.) mletački senat ukida crkvenu grofoviju na području Vrsara i time Vrsar dolazi pod izravnu vlast mletačkog dužda. Za oduzete posjede mletačke su vlasti platile odštetu Porečkoj biskupiji u novcu. Nakon ukidanja crkvene grofovije Vrsar je, u administrativnom pogledu, pripojen općini Sveti Lovreč. U 19. stoljeću Vrsar predstavlja malu seosku općinu u sastavu kotara Poreč. Tijekom istog stoljeća grad se proširio izvan starih gradskih zidina: u zaljevu je izgrađeno pristanište. Na padinama brežuljka između starog Vrsara i mora grade se nove kuće. Početkom 20. stoljeća gradi se i nova škola (1900.g). Ovaj mirni i drevni gradić u posljednjih se 50-ak godina preobrazio u poznati i razvijeni turistički centar.
U 18. stoljeću, u dva je navrata u Vrsaru (1743. i 1744.) boravio talijanski avanturist i literat Giacomo Casanova, o čemu je pisao i u svojim glasovitim memorima. Njemu u čast, već sedam godina zaredom organizira se Casanovafest, festival ljubavi i erotike. Osmislili su ga Slobodan Vugrinec i Boris T. Matić kao manifestaciju koja slavi povijesnu povezanost poznatog zavodnika Casanove i Vrsara. Casanovafest je inspiriran prirodnim ljepotama Vrsara i njegovim arhipelagom te činjenicom da je Koversada, prvi i tada najveći naturistički kamp u Europi, osnovana još davne 1961.